Prazne vožnje u Europi: što statistika zapravo pokazuje

Tijekom 2025. godine 21,8 % udaljenosti koju su prešla teretna vozila registrirana u EU-u prijeđeno je bez ikakvog tereta. To je Eurostatova vlastita brojka, ne procjena struke: Road freight transport by journey characteristics, iz skupa road_go_ta_tott, podaci izvučeni u kolovozu 2026. (Eurostat, Statistics Explained). Petinu svega što europski kamion vozi, vozi bez ičega na sebi.

Vrijedi se zaustaviti na toj brojci prije nego što se iz nje bilo što izvede, jer je stabilnija nego što izgleda. Isto je mjerenje 2024. iznosilo 21,6 %, a ranija Eurostatova izvješća procijenila su ga na oko 20 % 2020. (Eurostat news, A fifth of road freight kilometres by empty vehicles, 2021). Pet godina, tri mjerenja, raspon od dva postotna boda. Što god pokretalo prazne vožnje u voznom parku EU-a, to nije novi trend i ne poboljšava se. Više nalikuje strukturnoj konstanti u tome kako se cestovni prijevoz danas planira.

Podjela koju naslovna brojka skriva

Prosjek na razini EU-a prosjek je dviju vrlo različitih situacija, i Eurostat ih upravo zato objavljuje odvojeno. Tijekom 2025. domaći je promet vozio prazan 26,0 % vremena; međunarodni 12,9 % — otprilike upola manje. Tijekom 2024. ista je podjela iznosila 25,8 % naspram 12,6 %. Razlika nije statistički šum; pojavljuje se svake godine koju je Eurostat objavio.

Vjerojatni su razlozi strukturni, a ne tajanstveni. Međunarodni se teret rezervira dulje unaprijed, prelazi veću udaljenost po vožnji, i planiraju ga osobe čiji je posao upravo popuniti to vozilo za cijelo putovanje — trošak prazne međunarodne dionice dovoljno je velik da opravda taj planerski napor. Domaći je teret kraći, repetitivniji i češće se planira isti dan ili dan prije, što ostavlja manje vremena za traženje povratnog tereta prije nego što vozilo mora krenuti bez obzira na sve. Eurostatove vlastite brojke ne objašnjavaju mehanizam; samo utvrđuju da je razlika stvarna i dosljedna.

Podaci po zemljama čine vidljivim raspon koji EU prosjek ne može pokazati. U podacima za 2025., Cipar je vozio prazan 43,1 % svojih vozilo-kilometara; Austrija 33,4 %; Irska i Grčka po 33,3 %. Na drugom kraju, Danska je bila na 7,6 %, Belgija na 10,1 %, Litva na 10,9 %. Vozni park u Danskoj i onaj na Cipru ne propadaju niti uspijevaju u istoj mjeri — zemljopis, oblik domaćeg gospodarstva i koliki je udio tereta zemlje tranzit, a ne polazište-i-odredište, pomiču tu brojku davno prije nego što to učini vlastito planiranje pojedinog prijevoznika. Unutar međunarodnog prometa konkretno, Francuska i Austrija vozile su prazne 29,1 % svojih međunarodnih vozilo-kilometara svaka, ispred Njemačke (20,9 %), Luksemburga (20,7 %) i Irske (20,0 %) — podsjetnik da ni “međunarodno” nije jedinstven tok; zemlja koja služi kao provozna ruta za tuđi teret izgleda drugačije od one koja uglavnom izvozi i uvozi svoj vlastiti.

Što objavljeni podaci ne pokazuju

Kut koji vrijedi pošteno imenovati onaj je na koji naslovna statistika ne odgovara: koliko od tih praznih vožnji otpada na prijevoz za vlastiti račun — proizvođača ili trgovca koji vozi vlastite kamione da bi prevozio vlastitu robu — nasuprot prijevozu za tuđi račun, čija je cijela poslovna svrha prevoziti tuđu robu uz naknadu. Eurostatov okvir prikupljanja podataka doista razlikuje te dvije kategorije, a oblik poticaja nije teško pogoditi: tvrtka koja vodi kamione kao trošak u službi svoje osnovne djelatnosti ima manji strukturni pritisak da traži povratni teret od prijevoznika čija o tome ovisi marža. No Eurostatov objavljeni komentar o praznim vožnjama razlaže brojku na domaći i međunarodni promet, ne na vlastiti i tuđi račun — pa ta usporedba nije nešto što ovaj članak može brojčano izraziti. To je stvarno pitanje o podacima, a ne praznina u istraživanju za ovaj članak; brojka koja bi na njega odgovorila ne čini se objavljenom na toj razini detalja, a vjerojatan mehanizam nije statistika.

Što nije brojka jedne flote

EU prosjek, pa čak i nacionalni, nije dijagnoza za pojedinu flotu. To je raspodjela, i svaki prijevoznik može legitimno biti znatno iznad ili ispod nje iz razloga koji nemaju veze s time koliko dobro planira: teret dostupan u njegovoj regiji, oprema koju vozi, koliko je njegov posao po prirodi jednosmjeran (dostava na otok, sezonska dionica žetve koja većinu tjedana vozi samo u jednom smjeru). Usporedba vlastitog udjela praznih vožnji s 21,8 % sama po sebi gotovo ništa ne govori. Usporedba vlastitog udjela ovog kvartala s prošlim, po liniji i po vozilu, govori je li se nešto promijenilo — a to je brojka koju vrijedi pratiti.

EU brojka korisna je za točno jednu stvar: postavlja pod za očekivanja. Ako sustav, posrednik ili konzultant obeća svesti prazne vožnje flote blizu nule, najučinkovitija velika tržišta same EU — Danska na 7,6 %, Belgija na 10,1 % — strop su koji bi to obećanje moralo nadmašiti, a ni ona nisu na nuli. Dio praznih vožnji strukturno je ispravan: repozicioniranje vozila tamo gdje počinje teret sljedećeg tjedna, doista jednosmjeran regionalni tok, povratni teret koji bi koštao više u gorivu i satima nego što donosi. Pošten cilj nije nula; to je znati koji je dio vlastite brojke taj strukturni pod, a koji je dio dionica za koju nitko nije na vrijeme potražio teret — operativna polovica tog pitanja, koju je ova stranica na svoj način obradila u tekstu prazni kilometri i povratni tereti.

Gdje se navichain uklapa

navichain ne mijenja ono što Eurostat mjeri; mijenja ono što planer može vidjeti o vlastitoj verziji te iste brojke u svojoj floti. Dispečerska ploča i list za planiranje stavljaju svaku odlaznu i povratnu dionicu ture — uključujući onu praznu oko koje nitko ne planira — pred planera danima prije polaska, na temelju jednog skupa brojki koje čita cijeli ured, ažuriranih tijekom dana, tako da prazna dionica postane nešto na što se može djelovati, a ne praznina uočena tek nakon što je vozilo već otišlo. Ono što neće učiniti jest reći treba li prosjek vaše regije sličiti danskom ili ciparskom — taj je odgovor u vašem vlastitom teretu, ne u našem. Sve značajke u svakom planu, od 995 kr mjesečno; detalji su na stranici cijena i stranici platforme.